Autor: Džebrail Bajramović
Dobitnik priznanja “Zlatni ljiljan” i kandidat na proteklim izborima za člana Predsjedništva BiH Džebrail Bajramović piše osvrt na društveno-politička organizovanja Bošnjaka u matici i dijaspori.
 Džebrail BAJRAMOVIĆ: Bošnjaci će prevazići unutar etničku krizu kada shvate i prihvate – dakle, kada racionalno pristupe uzrocima te krize – te uvide da kolektivnu demokratsku svijest trebaju svakodnevno oplemenjivati i nadograđivati novim znanjima, iskustvima i spoznajama. To nije pitanje statike već dinamike; to nije pitanje čarobnog štapa već procesa; to nije pitanje samo emocija i samo racionalizma, već sinergije tih duhovnih manifestacija; to nije pitanje samo pojedinca i samo kolektiva – već je to pitanje kolektiva u kojem treba da su na humanim osnovama uvezani pojedinci. |
Bošnjačko jedinstvo – juče
Jedinstvo bošnjačkog naroda u prošlosti je nekonzistentno i variralo je kroz historiju zavisno od društveno-političkih prilika razdoblja u kojem se od Bošnjaka tražila akcija ili reakcija – u mirnodobskim ili ratnim uvjetima. Nepristrasni historičari bilježe da su kroz burnu historiju bošnjački vojnici bili kadri braniti i odbraniti svoju domovinu od osvajačkih velesila, te imali značajne formacije u svjetskim/multinacionalnim armijama; a isto tako, bošnjački političari znali su voditi mudru politiku koja je u pojedinim razdobljima poprimala razne forme: od snažnog kraljevstva preko teritorijalne-administrativne autonomnosti, visoko rangiranih službi u velikim carevinama do državne neovisnosti. Bošnjaci kroz svoju historiju bili su svjesni da se njihova domovina nalazi na prostoru gdje se dodiruju i prožimaju istočna i zapadna civilizacija – te svoju socijalnu svijest grade na temelju harmonizacije odnosa sa „drugim i drugačijim“, sa onima koji pripadaju drugim religijama i imaju drugačije svjetonazore. U suštini, geneza, etnologija i historija Bošnjaka, u integralnom kontekstu, do danas nije napisana, niti je dovoljno istražena – a sigurno da se radi o fascinantnim i jedinstvenim historijskim činjenicama – s obzirom da je ovaj balkanski prostor od pamtivijeka poprište epohalnih događaja i mjesto gdje se prelamaju interesi svjetskih moćnika; a isto tako Bošnjaci su sudionici značajnih događanja širom planete – na raznim mjestima i vremenima, i pod različitim okolnostima.
Između ostalog, nisu dovoljno istražene historijske ličnosti koje su ostavile trajan trag na društveno-političke odnose u Bosni / BiH, kao što i do danas su ostale nepoznate činjenice u vezi uloge i značaja naših velikana koji su živjeli i djelovali van domovine. [*] Uz mnoge od tih osoba neosnovano se vezuju neutemeljene kontraverze, a za mnoge je dokumentovano falsifikovanje historijskih činjenica da bi im se zamelo porijeklo, dok je većina prekrivena velom zaborava i po čijim imenima se skuplja prašina po glasovitim bibliotekama širom svijeta. To nam neupitno ukazuje da je proces formiranja bošnjačkih nacionalnih institucija u začetku i da njihova programska platforma treba da bude utemeljena na modernim metodama multidisciplinarnog naučno-istraživačkog rada. Recimo, jedan progresivni BOŠNJAČKI ETNOLOŠKI INSTITUT – a koji bi na bazi argumenata osvijetlio historijske događaje i ličnosti u velikoj mjeri bi doprinijeo da se spozna bošnjački identitet u većem potencijalu i kapacitetu. U suštini, ako želimo doznati nešto više o sebi – prinuđeni smo da istražujemo u inostranim izvorima, tj. na drugim jezicima, a čime se usporava i otežava, a time i sužava relevantno saznanje o predmetu izučavanja, što ako se promatra u dugoročnom kontekstu, u mnogome umanjuje kolektivno progresivno društveno djelovanje.
Dakle, izučavanje i sagledavanje bošnjačke prošlosti na naučnoj osnovi jeste jedan od uslova za organizacionu konsolidaciju u današnjici – da bi se projicirali realni putevi kolektivnog prosperiteta; a za šta je temelj – bošnjačko jedinstvo u ime bošnjačkog prosperiteta. Kolektivno jedinstvo ne podrazumijeva puko kvantitativno okupljanje – već praktično kvalitetno djelovanje koje će polučiti rezultate koji otvaraju mogućnosti kolektivnog napretka.
 |
Bošnjačko jedinstvo – danas
Stanje bošnjačkog naroda danas – u domovini i dijaspori – produkt je ukupnih društveno-historijskih odnosa u vezi sa bošnjačkim narodom, kako u materijalnom, tako i u duhovnom kontekstu. Bošnjaci danas, kao kolektiv, ako sebi žele dobro, nužno i prijeko potrebno, treba da otvore NIZ EGZISTENCIJALNIH PITANJA, te pred svoje nacionalne organizacije postave KONKRETNE ZADATKE, humano-konstruktivnog karaktera, u realnim praktičnim okvirima, čijem rješavanju se neodloživo treba pristupiti.
Međutim, s obzirom na, primarno, BOŠNJAČKO NEJEDINSTVO koje je produkt manjkavosti nacionalnog institucionalnog organizovanja i praktičnog djelovanja, a što ima za posljedicu NEPOSTOJANJE NACIONALNE DUGOROČNE STRATEGIJE; a jer ne postoji koordinacija bošnjačkih nacionalnih organizacija; što izostaje usljed praktične nekompatibilnosti programa i djelovanja bošnjačkih organizacija; a što vodi neprimjerenom rivalstvu srodnih bošnjačkih (bosanskih/bosanskohercegovačkih) organizacija; uslijed čega dolazi do konfrontacije između predstavnika pojedinih organizacija – a što se prenosi na rukovodstva, članove i simpatizere; te za posljedicu imamo neharmonizirane društvene odnose što lahko eskalira preko personalne uskogrudosti i netrpeljivosti u ekscese i javne skandale; a što u općem javnom prostoru PRODUCIRA STANJE OPĆEG HAOSA – gdje se tope granice kulture dijaloga, humanih obzira i logike – pa sve postaje moguće, kao krajnja instanca općedruštvene krize.
Dakle, BOŠNJACI DANAS, manifestovat će minimum kolektivne historijske odgovornosti i hrabrosti, ako pogledaju istini u oči i javno kažu: da, evidentna je BOŠNJAČKA KRIZA – unutar nas samih! Danas – ovdje i sad: Bošnjake protresa kolektivna kriza! Nismo jedinstveni! Djelimo se po neprimjerenim osnovama – na one koji su u domovini i na one koji su u dijaspori, jer je od formalne podjele sačinjen ZID SUŠTINSKE PODJELE. Nismo jedinstveni u materijalnom kontekstu i dijelimo se dubokim međama po najosjetljivijem socijalnom šavu na dva dijametralno suprotna socijalna pola: na ekstremno siromašne i ekstremno bogate. Srednja klasa se topi – i prelazi na jednu od strana: u siromaštvo, bijedu i marginalizaciju ili bogatstvo, izobilje i afirmaciju – a evidentno je da aktuelna elita brižno čuva ključeve PERSONALNOG PROSPERITETA – jer formula općepoznata Bošnjacima: jedna funkcija i jedan mandat, suštinski mijenjaju kvalitet života Bošnjaka u BiH, jer posao je iluzija, kao što je utopija da Bošnjaci u svojoj domovini mogu živjeti od plodova svog marljivog, poštenog i kreativnog rada. Naročito je to izraženo u sferama kako se podiže razina intelektualno-kreativnog angažmana, tj. da se pamet unovči – jer iz dana u dan, sve se teže nalaze obični fizički poslovi; a razlog je jednostavan: bošnjački (novopečeni) milioneri novac ne ulažu NI U ŠTA – već ga drže u bankama (naravno stranim) i troše samo na luksuz – uglavnom van BiH. Naravno da su tim bogatunima puna usta države BiH – jer su po profesiji „BOŠNJACI“ i na toj činjenici abnormalno zarađuju kroz redovna (bezobrazno visoka) primanja – uglavnom ne radeći ništa od općedruštvene koristi, već kroz zloupotrebu položaja zauzeti su zadovoljavanjem sebičnih i megalomanskih ambicija.
Bošnjački predstavnici u strukturama društva i vlasti imali su dovoljno vremena – preko dvije decenije – da pokažu koliko ih je briga za narod koji predstavljaju – već iz godine u godinu, iz mandata u mandat, samo produbljuju duboko ukorijenjeno OTUĐENJE OD NARODA. To je bit bošnjačke krize – jer su se bošnjački politički predstavnici otuđili od svog, bošnjačkog naroda. To se može nazvati manipulacijom – a u društvenom kontekstu to se manifestuje kroz IZDAJU NACIONALNIH INTERESA – čime su praktično porušeni svi bitni mostovi bošnjačkog jedinstva, te se danas Bošnjaci – u domovini i dijaspori – dijele i fragmentiraju do dna, do posljednjeg atoma koji može poslužiti manipulatorima da se bošnjački narod međusobno glođe, svađa u BIJEDI, kao najsiromašnije i najnazadnije društvo – dok se njihovi lažni predstavnici promeću u nesagledivom luksuzu, postajući svakim danom još bogatiji.
Bošnjaci će prevazići unutar etničku krizu kada shvate i prihvate – dakle, kada racionalno pristupe uzrocima te krize – te uvide da kolektivnu demokratsku svijest trebaju svakodnevno oplemenjivati i nadograđivati novim znanjima, iskustvima i spoznajama. To nije pitanje statike već dinamike; to nije pitanje čarobnog štapa već procesa; to nije pitanje samo emocija i samo racionalizma, već sinergije tih duhovnih manifestacija; to nije pitanje samo pojedinca i samo kolektiva – već je to pitanje kolektiva u kojem treba da su na humanim osnovama uvezani pojedinci.
Bošnjaci danas treba da se fokusiraju na SISTEMSKI kolektivni prosperitet i da mijenjaju SEBE – a ne arogantne i otuđene POLITIČARE – jer sutra to može biti kasno!
Bošnjačko jedinstvo – sutra
Bošnjaci ako danas ne budu izučavali svoju prošlost i iz nje crpili znanje, nadahnuće i gradili vizije prosperiteta u duhu svoje blistave tradicije – lišiće sebe posperitetne budućnosti. Svjetlo napretka prekriće mrak nazatka! Bošnjački prosperitet je u kolektivnom jedinstvu – na temelju: etike i znanja, kod svjesnih pojedinaca (1) i humanizma, i kvaliteta, kao odgovorne društvene zajednice (2).
Bošnjačke kolektivne zablude – utemeljene na ispraznoj-romantičarskoj-zanesenosti da se bude naivan i neinformisan, te nestručan i neodgovoran – te, u slučaju da se na tim osnovama ponavljaju i u buduće markirane kolektivne greške: nužno će na globalnoj političkoj sceni za posljedice imati neizvjesnost po pitanju opstojnosti države Bosne i Hercegovine i egzistencije Bošnjaka na ovim prostorima. Svaka generacija Bošnjaka je bila pred specifičnim historijskim izazovima – a i ovaj naraštaj tog sudbonosnog epohalnog izazova nije lišen, stoga, nema pravo na letargiju i samozaborav.
Bošnjačko jedinstvo – sutra: neupitan je logičan empirijski kolektivni hod i konstruktivan odgovor demokratski osvještenih Bošnjaka – koji će na bazi dijaloga i respekta stvoriti uvjete za praktičnu socijalnu sinergiju patriotskih kapaciteta i potencijala matice i dijaspore.
(Geteborg, 10.5.2016. godine)